Najave i događaji

"SRBIJA POBEĐUJE" (5. DEO): Jak si u sportu onoliko koliko ti je dobra najjača karika

komentari (0)

Autor: TV Arena sport

16.12.2023 18:30
Srpska atletičarka, Ivana Vuleta MN Press
Srpska atletičarka, Ivana Vuleta

Tada novi, 21. vek, nije počeo idealno za Srbiju kada je u pitanju osvajanje medalja. Loš period trajao je do 2013. godine, kada je drugu godinu zaredom osvojen dvocifren broj odličja. To je trajalo do 2013. godine kada je drugu godinu u nizu osvoje dvocifren broj odličja u ovom veku. Tako je nastavljeno sve do olimpijske 2016. godine kada su naši sportisti došli do rekordne 24 medalje. 

Globalna pandemija je obeležila 2020. godinu, a naši reprezentativci su iskoristili na najbolji mogući način i pripremali se za predstojeće izazove. Tako su 2021, 2022. i 2023. godina bile vrhunske za naše sportiste.

ZORAN GAJIĆ, MINISTAR SPORTA U VLADI REPUBLIKE SRBIJE

MN Press

 

U sportu je najbitnije zajedništvo, a to je veoma slikovito objasnio i ministar sporta, Zoran Gajić.

"Jak si u sportu onoliko koliko ti je dobra najjača karika. Prema tome, bilo šta u tom lancu da je slabo, pukne lanac i nema rezultata" ističe Gajić.

IVANA VULETA, REPREZENTACIJA SRBIJE (2006- )

Državna rekorderka u skoku udalj, Ivana Vuleta istakla je da atletičari imaju vrhunske uslove za rad, ne samo u Beogradu, već i širom Srbije.

"Ti sada možeš konstantno da treniraš u idealnim uslovima tokom cele godine. To je u stvari bila cela ideja. Da se naprave uslovi tako da ti tokom cele godine možeš da održiš svoje treninge. Na osnovu toga onda možeš i da planiraš sezonu. Bilo je mnogo teško ranije planirati bilo šta kada nisi imao osnovne uslove. Mislim da možemo tek da računamo na dobre rezultate jer smo sada konačno pokriveni što se tih stvari tiče" objasnila je jedan najbolja srpska atletičarka.

VIKTOR JELENIĆ, PREDSEDNIK VATERPOLO SAVEZA SRBIJE

MN Press

 

Vaterpolisti Srbije su nam donosili fantastične rezultate i najsjajnija odličja sa svih takmičenja u prethodnoj deceniji. Uspeha verovatno ne bi bilo i bez dobrog rada Saveza.

"Svakako država poslednjih godina ulaže sve više u vaterpolo sport. Pogotovo je tu od velike važnosti pomoć koja se daje klubovima zato što su nam oni stub. To je počelo kad je predsednik Aleksandar Vučić to uveo ne samo za vaterpolo, nego za sve ostale male sportove. Tu smo mi (vaterpolo), kao i rukomet i odbojka." izjavio je predsednik vaterpolo saveza, Viktor Jelenić.

SVETOZAR STANKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR RUKOMETNOG SAVEZA SRBIJE

Kontinuirano prisustvo reprezentativnih selekcija na velikim turnirima daje povoda da se buduća takmičenja očekuju sa nestrpljenjem i nadom da se možda može i do medalje. Da bi sutra bilo bolje, mora se znati presek trenutnog stanja posle turbulentnih godina, ali i pandemije Covid-19.

"Te 2020. godine, u vreme korone, naši klubovi su dobili veliku finansijsku injekciju od države. Nisu dobili to samo klubovi u rukometu, već su dobile i ekipe u drugim sportovima, pre svega kolektivnim. To je bio jedan veliki impuls i velika pomoć jednom broju klubova da se ne ugasi. Postojala opasnost da će se jedan broj klubova ugasiti, te su pomoć dobili oni najbolji, odnosno 64 kluba." rekao je Svetozar Stanković, generalni sekretar Rukometnog saveza Srbije.

NIKOLA STOJIĆ, REPREZENTACIJA SRBIJE 1993-2016

MN Press

 

Ni srpski veslači ne oskudevaju u medaljama. Trocifren broj njih osvojen je u prethodnoj deceniji na raznim takmičenjima širom sveta.

"Miloš Vasić i Nenad Beđik su 2015. godine bili treći na Svetskom prvenstvu i bili su u finalu Evropskog prvenstva. Ta bronzana medalja na Svetskom prvenstvu spada u najviši rang medalja koje su veslači iz Srbije osvojili u poslednjih 40 godina. Pre toga na prvenstvu Sveta Višacki i ja smo osvojili 2001. i 1998. godine medalje - srebro i bronzu. To je bila prva medalja u olimpijskoj disciplini posle 14 godina i izuzetno veliki rezultat" ističe nekadašnji veslač reprezentacije Srbije, Nikola Stojić.

SREĆKO LISINAC, REPREZENTACIJA SRBIJE (2012- )

MN Press

 

Evropska bronza koju su osvojili odbojkaši 2017. godine, pretvorena je u zlato dve godine kasnije u pariskom "Bersiju" nakon trijumfa nad Slovenijom. Ključna utakmica je odigrana u polufinalu sa domaćinom turnira, Francuskom.

"To je bio minut ćutanja njihovom bivšem predsedniku Žak Širaku i od naših navijača ,koje su organizatori utakmice stavili negde tamo u pozadini, se čulo par zvižduka. Oni su se nekako uvredili, krenuli su nas da vređaju, da zvižde. Sad se naježim kad se toga setim ali u tom trenutku smo se svi pogledali i shvatili da ne možemo da izgubimo ovu utakmicu." prisetio reprezentativac Srbije.

MILENKO ZORIĆ, REPREZENTACIJA SRBIJE (2008-2022)

MN Press

 

Kajakaš Milenko Zorić se po okončanju karijere posvetio radu sa mlađim kategorijama i svestan je da bez pomoći države ne bi bilo, niti će biti novih šampiona.

"Bio sam u vrhunskom sportu od 2010. i stvarno moram da kažem da, tu od 2012. ili 2013. godine, već kreće dosta ulaganja u kajak. Naravno onda i dolaze neki rezultati, pogotovo posle Rija (Olimpijskih igara). Ministarstvo Omladine i sporta i Olimpijski komitet Srbije prepoznaju rad Kajakaškog saveza Srbije i dosta ulažu u srpski kajak." oduševljeno je pričao Zorić.

ŽELJKO DIMITRIJEVIĆ, REPREZENTACIJA SRBIJE (2011- )

Paraolimpijac Željko Dimitirijević je krov nad glavom i ekonomsku bezbednost stekao šampionskim izdanjima. Od države dobija isto kao i svi ostali olimpijski šampioni.

"Zahvaljujući tim sredstvima i novcem kupio sam sebi stan. Izašao sam iz doma da ne popunjavam mesta nekom kome je potrebno, kao što je meni bilo potrebno. Takođe imam i nacionalno priznanje najvišeg ranga. To je u Srbiji potpuno izjednačeno sa olimpijcima i paralimpijcima. Iste su nagrade." objašnjava Dimitrijević.

BOŽIDAR MALJKOVIĆ, PREDSEDNIK OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE

Posle olimpijskih igara u Parizu neće stati svet, već će se točak uspeha i neuspeha, pobeda i poraza, sreće i tuge i dalje vrteti. Zato je važno napraviti strategiju koja će omogućiti mladim ljudima da se iskažu na sportskom polju.

"U Zaječaru sam razgovarao sa predsednikom Vučićem. Mi nemamo dobru situaciju kada je omladina u pitanju. Imamo oko šest posto srpske omladine sa problemima kičme, kifoze, ravne tabane i tako dalje. Samo 12 posto tog korpusa srpske dece se bavi sportom, od toga četiri posto pod nadzorom trenera. Sešćemo ovih dana da vidimo da se napravi detaljan program. Već sam rekao predsedniku da Olimpijski komitet to može da uradi vrlo ozbiljno, jako dobro i na opšte zadovoljstvo. Evo, recimo, niko u Srbiji ne zna ili možda mali broj ljudi, da u Knjaževcu imate kliniku. Ja sam svoju unuku vodio, neinvazivne metode. Dete legne i vi za pola sata dobijete skriptu njenog ili njegovog stanja. Sve detaljno urađeno. Mislim da slična mašina postoji u Nemačkoj i ne znam gde još." izjavio je Maljković.

ĐULA MEŠTER, PREDSEDNIK ODBOJKAŠKOG SAVEZA SRBIJE

MN Press

 

Odbojkašice Srbije su već obezbedile plasman na Olimpijske igre i sigurno se svi nadamo da će se iz Pariza vratiti sa odličijem oko vrata. Sa druge strane, odbojkaši i dalje imaju priliku da "čekiraju vizu" kroz Ligu nacija.

"Muškarcima je sigurno malo teža situacija jer jednostavno oni moraju da tempiraju formu za Ligu nacija. Nismo još izborili vizu za Pariz. Nadam se da ćemo uspeti. Posle završnog turnira Ligi nacija nema puno vremena da se prilagodimo situaciji i odlasku na Olimpijske igre. Savez će dati sve od sebe da se to ostvari. Dobićemo sigurno i pomoć države." ističe Đula Mešter, predsednik Odbojkaškog saveza Srbije.

ZORAN MIĆOVIĆ, PREDSEDNIK PARAOLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE

Kruna ovog ciklusa biće paraolimpijske igre u Parizu naredne godine, na kojima je cilj da se nadmaši učinak iz Tokija.

"Imamo u maju svetsko prvenstvo u Kobeu, gde će učestvovati najmanje šest članova paraatlatska reprezentacije. Tu može broj učesnika u Parizu da se poveća i do 20. Pošto pratim svih 18 saveza paraolimpijskog komiteta, a to je posebno svrstano u kategoriji saveza prema državi, nadam se da će broj taj broj medalja bizi između šest i devet." veruje Zoran Mićović.

Predstavnici Srbije na najvećim svetskim takmičenjima u kolektivnim sportovima su u prethodne tri godine redovno bili na postolju i donosili radost čitavoj naciji. U tom periodu osvojili su čak 27 zlatnih, 16 srebrnih i 25 bronzanih medalja. S obzirom na to da su uslovi za pripreme sve bolji i bolji i da se u sport ulaže sve više finansijskih sredstava, građani Srbije sa velikim nestrpljenjem očekuju olimpijsku 2024. godinu i novu žetvu odličja, ne samo u Parizu, nego i na svim drugim borilištima širom sveta.