Nakon utakmice Bajerna i Valensije, a pred početak spektakularnog meča između Partizana i Hapoela iz Tel Aviva, ekipa Arene Sport dobila je priliku da poseti staru halu bavarskog sastava, u kojoj je te večeri igrao crno-beli klub, te i tom prilikom porazgovara sa nekadašnjim selektorom košarkaške reprezentacije Srbije, Svetislavom Pešićem.
Popularni Kari nas je ugostio u sali za konferencije "BMW parka", zdanja koje je izgrađeno za potrebe Olimpijskih igara u Minhenu 1972. godine. I uprkos već ozbiljnim godinama "staža", uočili smo da nekadašnji "Audi dom" i te kako i dalje može ispunjavati sve potrebe jednog evroligaškog kluba.
Bilo kako bilo, u toku gotovo jednočasovnog razogovora sa Pešićem, uspeli smo da se dotaknemo mnogih aktuelnih tema - od samog Bajerna i nemačke košarke koja se nalazi u svom zenitu, preko odnosa NBA Evrope i Evrolige, pa sve do same košarke na Starom kontinentu i nacionalnih timova.
U prvom delu intervjua, koji ste mogli pročitati u nedelju, govorili smo o tome šta se iz vizure proslavljenog stratega promenilo od poslednjeg puta kada je predvodio minhenski klub, beograskim "večitim" rivalima, kao i o nekim krucijalnim problemima sa kojima se suočava evropska košarka u datom trenutku. Danas vam predstavljamo drugi deo, u kojem se držimo tema projekta najjačeg prvenstva sveta na tlu Starog kontinenta, kao i o velikim pitanjima za srpsku košarku.
Šta to Nemačka ima i kuda ide Srbija?
Kada smo pre samog intervjua sa Pešićem razgovarali u press sali "BMW parka", pokušali smo da nabrojimo okvirne teme kojih ćemo se držati. I jedna se upravo ticala toga, kako su Nemci od relativne košarkaške anonimnosti zavladali svetom, na šta nam je bivši selektor odgovorio: "To možda samo u Srbiji nije jasno". Ipak, bilo je neophodno dodatno elaborirati ovakvu reakciju.
"Svi rezultati Nemačke su proizvod fantastične organizacije. Oni imaju vrhunski sistem takmičenja za mlade. Kroz njega su svi ovi igrači, od Šredera, preko Bonge, do Tajsa, prošli. Kroz kadete, juniore i seniore. Šta je Nemačka tačno uradila? Svi klubovi prve lige, njih 18, moraju imati tri profesionalna trenera za rad sa mladima u svakoj kategoriji, kako bi dobili licencu. Ko nema, ne dobija licencu. Struka je stavljena u fokus, zato što ona bira igrače. Ona gradi dva najvažnija temelja - selekciju i primenljivu metodiku treninga. To ne rade agenti, predsednici i generalni menadžeri. To rade treneri, koji su za to obučeni i koji mogu da procene talenat Sve je to moguće samo ako si profesionalac i ako ti je to, takoreći 'full-time' posao, sa socijalnim i zdravstvenim osiguranjem. Rad sa mladima onda postaje život za trenere, a Nemačku je upravo takav jedan sistem doveo do toga da može igrati sa svima i osvajati medalje", istakao je Pešić.
U našoj reprezentaciji smo se okrenuli novom pravcu. Mada još nije vreme za smenu generacija u igračkom kadru (mada se i ona polako bliži), rešili smo da se okrenemo selektoru koji nije imao iskustvo rada u prošlom veku - Dušanu Alimpijeviću. Ipak, nekadašnji osvajač Mundobasketa navodi kako aktuelni trener "orlova" i te kako poseduje dovoljno iskustva za trenutnu poziciju.
"Alimpijević nije baš toliko mlad. Ima dovoljno iskustva. Radio je u Srbiji, radi već godinama u inostranstvu. Mislim da je to bila logična i dobra odluka. Ono što sam ja priželjkivao je da selektor reprezentacije bude posvećen samo selekciji. Dakle, da mu to bude jedini posao. Možda će se to desiti u perspektivi, ja to ne znam. Ipak, vidim da je situacija sada dosta teška, kao što je bila i kada sam ja bio trener. Mi moramo da se kvalifikujemo za Svetsko prvenstvo, što je težak zadatak. Pobedili smo na dve utakmice, što nam daje dobre šanse, ali igramo sa Turcima, koji su jedna od najboljih reprezentacija".
Turska je pokazala da je trenutno jedan od najboljih timova u Evropi, osvajanjem srebrne medalje na Eurobasketu, baš onom na kojem je Srbija veoma podbacila. Trenutno, u kvalifikacionom ciklusu, Ataman i njegov sastav imaju prednost iz jednog razloga.
"Njima svi igrači, gde god u Turskoj da igraju, moraju igrati za nacionalni tim. Kod nas to nije slučaj i mi sada imamo problem što sa Tucima igramo prvi meč u Beogradu, a dan ili dva ranije se igra kolo Evrolige. Gotovo je sigurno da nećemo moći da računamo na domaće evroligaše. To je veliki hendikep. Kako će to biti preko leta, videćemo. Ali sada se moramo skoncentrisati i pobediti na barem jednom meču protiv Turaka, što je prvi korak ka primarnom cilju - Mundobasketu. Samo odlazak na Svetsko prvenstvo nam daje mogućnost prolaska na Olimpijske igre."
Šta NBA Evropa donosi, a šta njoj pruža Evroliga?
Najaktuelnija tema u košarkaškim krugovima Starog kontinenta je dolazak NBA lige. Najavljeno takmičenje bi trebalo da otpočne 2027. godine, i mada se trenutno ne vide neki obrisi kako će ono izgledati, niti postoje definitivne potvrde učesnika, jasno je da je pred nama jedan od velikih trenutaka za sport. Ono što Pešić vidi, jeste ugledanje na poslovne modele američkog šampionata, ali i UEFA, čija Liga šampiona se pokazala kao pun pogodak - u finansijskom, ali i u poslovnom smislu.
"Mi moramo da gledamo u pravcu fudbala. Liga šampiona je najbolja sportski, ali i poslovno. Slično je i u košarci sa NBA, tako da moramo pratiti šta možemo dobiti od njih iz oba aspekta. Sa druge strane, mi smo Evropa i košarka bez nacionalnih liga je nemoguća ovde, kao što je i UEFA pokazala. Nacionalne lige su baza košarke na Starom kontinentu".
Konferencijsko prilagođavanje formata Evrolige je nešto o čemu je bilo reči i u prvom delu našeg razgovora, kao i o razjedinjenosti Evrope, kao negativnog faktora, usled različitih poreskih sistema. Ipak, u kvalitativnom smilslu, upravo ta raznovrsnost nudi nešto od čega je NBA dugo patila - manjak različitosti. Takođe, dotakli smo se i izjave Adama Silvera, komisionara najjačeg prvenstva sveta, u kojoj je istakao da "košarka u Evropi koristi jedan odsto svojih mogućnosti".
Izjava Adama Silvera pred NBA meč u Berlinu
"Ne postoji fiksan izvor za novac od TV prava. Gledamo na sebe kao komplementarne sa drugim sportovima. Za mene je važno da je tržište što veće. Navijači mogu da navijaju za više timova, a neki da navijaju za košarkašku ekipu svog fudbalskog kluba. Košarka trenutno koristi 1% opcija u Evropi, a sport je koji najbrže raste", rekao je Silver.
"Sigurno da je sistem takmičenja najvažnija kategorija. Ne samo u profesionalnom sportu, već i u takmičenju mladih ekipa. Sistem takmičenja je disciplina koja je promenljiva i ona mora da bude prilagođena trenutnom stanju košarke u jednoj zemlji. Ne mislim da svake četiri godine moramo menjati sistem, ali jedan ciklus od četiri godine je dovoljan da se može napraviti analiza o tome šta je novi sistem doneo, a šta bi još mogao da unapredi, sa aspekta kvaliteta, ali i sa aspekta biznisa. Potreban nam je taj balans. Evropa mora biti svesna šta je ona. Ona je razjedinjena i zato je interesantna. Teško je sve to ujediniti i napraviti biznis po ugledu na NBA, a mene baš interesuje u kome pravcu NBA ide, da bi nam pokazao kako mi u Evropi ne znamo da iskoristimo kao produkt. Baš me interesuje šta će se desiti kada oni dođu i koje milijarde dolara će leći na račune klubova", rekao je Pešić, koji nije baš složan u stavu sa Silverom.
Posebno je istakao da u te "milijarde" dolara za koje se spekuliše na različitim frontovima (od ugovora za TV prava, do ugovora sa klubovima i ulaganja u samo takmičenje) ne veruje.
"Ja u to ne verujem. Verujem u biznis plan NBA lige, ali se plašim da bi prevelika očekivanja mogla ugroziti identitet evropske košarke. Rekao sam već, potrebno je pregovarati, ali smatram da vodeću ulogu moraju imati federacije država i najbolji klubovi u Evropi. Još uvek na Starom kontinentu interes povećava kvalitet i obratno. Prema tome, bez vrhunskog kvaliteta, neće se povećavati interes sponzora, publike i medija. Sve se menja u životu, pa i to, ali način kako mi moramo da se prilagodimo je jedno veliko pitanje. Kada bi mene neko pitao, ja nikada ne bih odustao od iskustva koje Evroliga ima za ovih 25-26 godina i naravno uz pomoć FIBA".
ABA liga i snažno profesionalno prvenstvo na tlu Srbije
Poslednjih godina, Svetislav Pešić važi za najsnažnijeg zagovornika izlaska srpskih klubova iz jadranskog prvenstva, te osnivanja snažne lige pod okriljem KSS. I mada je naš selektor već nekoliko puta govorio na tu temu, probali smo da rezimiramo sve njegove stavove u par rečenica.
"Ja nisam nikada bio protiv ABA lige, što mi večito spočitavaju. Ja samo smatram da je ona prevaziđena. To ne znači da mi ne treba da igramo sa klubovima iz regiona, ali kroz sistem takmičenja u Evropi. Zato je za mene budućnost srpske košarke u formiranju jake domaće lige. A vrhunske rezultate Partizana i Zvezde, kao što je Fajnal-for, vidim samo pod uslovom da igraju srpsku ligu, jer su ova putovanja autobusima za Split, Zadar i Krku kontraproduktivna, a ABA ligu niko ne gleda, osim kada igraju Partizan i Zvezda. Važno je da mladi momci imaju šansu da igraju kvalitetno prvenstvo i uvide mogućnost, ne samo odlaska u inostranstvo, nego i ponosa u tome da mogu reći: 'Ja imam svoju ligu, sve je regulisano i imam šansu da budem prvak svoje zemlje'. Ne prvak kao što je ovaj danas, to je karikatura i to svi znaju u Srbiji, ali pošto su tamo ljudi kojima košarka nije cilj, čast izuzecima, već neki privatni biznisi i lični interes, onda ovakav sistem opstaje."
Pešić se sam izražava kao Jugosloven (prema zemlji u kojoj je i rođen) i sa nostalgijom gleda na neka prošla vremena, ali ističe da su ostankom srpskih klubova u ABA ligi, ugroženi i interesi košarke u Srbiji.
"Razumem sve moje kolege i trenere koji rade u ostalim republikama, i koji gledaju na Jugoslaviju i kažu da je to jedini sistem takmičenja koji funkcioniše u regionu. Ja sam Jugosloven po opredeljenju, jer sam u Jugoslaviji rođen, ali smatram da je taj sistem takmičenja dao i pomogao srpskoj košarci, ali je i ona dosta doprinela da ABA liga dođe do ovog nivoa gde je danas. Mi moramo da gledamo svoje interese i budućnost domaće košarke, a moje kolege iz ostalih republika da razumeju. Ja ih razumem, jer će njima biti mnogo teško bez ABA lige, a nama će biti mnogo lakše".
A za kraj, još jednom je apelovao na ljude zadužene za budućnost košarke u Srbiji da počnu aktivno raditi na osnivanju snažnom domaćeg prvenstva, jer je ovo poslednji trenutak za takav jedan poduhvat.
"Dokle god postoje ljudi kojima je košarka cilj, mi imamo neke šanse. Ovo je poslednji momenat. Mene zovu novinari i pitaju za NBA Evropu, ali to je druga tema skroz. To će se odvijati i bez nas. Rano je govoriti o tom projektu jer je puno spekulacija, ali očigledno je da će se sistem takmičenja prilagođavati i menjati. Ja bih lično voleo da to bude u saradnji sa Evroligom. Zajedno, Evroliga i NBA mogu pronaći sistem takmičenja koji će zadovoljiti, ne samo biznis, već i interese evropske košarke", dovršio je nekadašnji selektor reprezentacije Srbije i osvajač brojnih medalja, kako na klupskom, tako i na internacionalnom nivou.
Ostavite komentar